OD DOMA DO BASTE SLJEZOVE BOJE

2016-08-07 19:06

                                                       

HRVATSKI KULTURNI DOM
 
Podizanje Hrvatskog doma u Banjaluci je ideja koja je jos prije Prvog svjetskog rata  zaokupljala  paznju  svih hrvatskih  drustava,  osobito "Hrvatskog sokola" i "Nade". Dvadesetak  godina prije pocetka  radova -1907., otkupljeno je zemljiste u "Latinluk mahali", a to je podrucje oko katolicke zupne crkve, izmedu ulica Mose Pijade i fra Grge Martica, od privatnih posjednika Golenica i Hadziloniéa zavaljujuéi zajmu koji je odo­ brila Zemaljska banka. Prvi svjetski rat je obustavio svaku akciju, pa se o podizanju doma pocelo ozbiljno razmisljati tek zavrsetkom rata.
Obavezno je za dodati cinjenicu da su za izgradnju doma dali prilog svi poznati i manje vise i nepoznati gradjani Banjaluke. Kako bi se reklo dobrovoljni samodoprinos.
U prvoj etapi sagradena je samo velika dvorana u kojoj je bio i prostrani bal­kon sa velikom i dubokom pozornicom, do tada nepostojecom u Banjaluci. Balkon je, medutim, bio odmah preureden u uredske prostorije, da bi kas­nije kada je izvrsena dogradnja Doma, ponovo vracen prvobitnoj funkciji. Tacan datum otvaranja velike dvorane tu negdje pocetkom  1926.
Od otvorenja velike dvorane sa prostranom i dubokom pozornicom, "Hrvatski dom" je postao sredisnje mjesto vecih dogadanja osobito odrzavanja kulturnih priredbi, i ne samo njih.
Zapisnici HPD "Nada" iz kasnijih godina pokazuju da je Odbor drustva godinama morao ulagati velike napore, jer je otplata zajmova koje  su zajednicki podizala sva hrvatska drustva u Banjaluci, na kraju spala na "Nadu", kojoj je to bilo dodatno opterecenje jer su potrebe brojno velikog drustva, zahtijevale sredstva za dovrsenje doma, i za uredenje prostrane baste sa   pratecim objektima.
U Banjaluci dom sa bastom pamte generacije mno­gobrojnih  Banjalucana,  jer su u njima proveli mnoge ugodne sate na zabavama i plesu, za­ pravo na mnogobrojnim prired­bama odrzanim u njoj, a bilo je mnogo  nezaboravnih priredbi sa svjetskim imenima poput nenadmasnog sahiste Aljehina.

 

Hrvatski kulturni dom nakon izgradnje 1926. godine

 

Poslije Drugog svjetskog rata u kojem je Hrvatski dom pretrpio teska ostecenja, izvrsena je sanacija doma.
 Dom je poslije Drugog svjetskog rata i kratkotrajnog koristenja od strane Hrvatskog kulturnog drustva "Napredak", postao dom Jugoslovenske narodne armije.
 
 
DOM ARMIJE
 
Sjecam se kako je billo lijepo u to doba prije zemljotresa u domu, kao klinci igrali smo se ispred doma ulazili u bastu gdje je bila bina i gdje je bio plesni podijum a u dnu baste bila je kuglana. Tu smo znali dolaziti iz razonode skupljali cunjeve i slagali ih vracali kuglasima kugle pomagali i na kraju bili pocascenin sokom.
Mnogi od nas klinaca bas pred domom JNA je naucilo voziti bicikl.
Starija raja je dolazila na ples u bastu bila je i bibljoteka otvorena na spratu i velika kino sala. Za nas djecu bio je to dozivljaj dobiti paket od Deda Mraza u kino sali doma JNA.
I sve je to tako lijepo bilo do katasrofalnog zemljotresa 1969 kad je Dom pretrpio velika ostecenja i da bi se pristupilo sanaciji porusili su kino salu do temelja. Nikad vise nije izgradjena.
Poslije izgradnje novog doma armije u zgradu su se uselile mnoge omladinske organizacije iskren da budem ne sjecam se vise kojih, ali znam da je basta uveliko proradila i svirke i plesovi su ponovo pokrenuti. Cak je i basta dobila jedan lijep i simpatican naziv "Basta sljezove boje".
 
 
 

Dom JNA je bio ovdje sve dok nije sagradjen novi 1978. godine

 

BASTA SLJEZOVE BOJE

I sve tako bi lijepo do dolazka tih tzv. "demokratskih promjena".
Dodje rat nesta baste useli se policija i nastadose hapsenja i tortura gradjana u podrumima zgrade. Mnogi Banjalucani su i proklinjali tu zgradu starog Hrvaskog doma i sve ono sto se u njoj desavalo od 92. do 95. godine

 

         

      

Zgrada Hvatskog doma pa doma JNA pa Baste sljezove boje u kojoj su u periodu 1992 do 1995 banjalucani bili muceni i prebijani.